Prva faktura za inostranog klijenta deluje strašno dok je ne pošalješ jednom. Devizni račun, NBS kurs, PDV koji se ne naplaćuje, banka koja uzima spread. Niko ti to ne objasni unapred.
Ovaj tekst je kompletan vodič kroz prvu fakturu za stranog klijenta, korak po korak, onako kako bih voleo da je neko meni objasnio kad sam počinjao.
Pre nego što pošalješ prvu fakturu
Tri stvari moraju da postoje pre nego što pošalješ ijednu fakturu inostranstvu:
- Devizni račun. Inostrane uplate stižu na devizni račun, ne na dinarski. Ne otvara svaka banka devizni račun paušalcu, pa proveri pre nego što obećaš klijentu datum.
- IBAN i SWIFT. Strani klijent traži IBAN i SWIFT (BIC) tvoje banke da bi uplatio. Pripremi ih unapred.
- Tax ID klijenta. Za EU klijente to je VAT ID. Za US klijente EIN. Nije uvek obavezno na fakturi, ali olakšava ako klijent traži.
Kako izgleda faktura za inostranstvo
Razlikuje se od domaće fakture u nekoliko stvari:
- Jezik. Engleski. Klijent mora da razume šta plaća.
- Valuta. EUR ili USD, ne RSD. Naplaćuješ u valuti u kojoj je dogovorena usluga.
- Kurs. Za poreske svrhe, iznos se konvertuje po srednjem NBS kursu na dan izdavanja fakture, ne na dan naplate.
- Podaci. Tvoj pun naziv, adresa, PIB, i podaci klijenta. Plus opis usluge dovoljno jasan da prođe i kod tvoje i kod njihove poreske.
PDV: dobra vest za paušalce
Najčešće pitanje: da li naplaćujem PDV stranom klijentu?
Ne, ako si paušalac. Mesto prometa za usluge pružene inostranstvu je inostranstvo (član 12 Zakona o PDV). To znači da ne naplaćuješ srpski PDV stranom klijentu.
Ovo važi čak i ako si u PDV sistemu, za usluge savetnika, inženjera, IT stručnjaka, prevodioca, advokata, i usluge pružene elektronskim putem. Tu spada većina onoga što freelanceri i agencije rade za strane klijente.
Napomena: ovo je opšte pravilo. Za tvoj konkretan slučaj i tip usluge, proveri sa knjigovođom, jer postoje izuzeci za pojedine vrste usluga.
Bank spread: skriveni trošak koji niko ne pominje
Klijent ti uplati 1.000 EUR. Očekuješ određen iznos u dinarima po NBS kursu. Banka ti legne manje. Gde je razlika?
Banka ne konvertuje po NBS srednjem kursu. Konvertuje po svom komercijalnom kursu, koji je nepovoljniji. Razlika se zove spread i obično iznosi 1,5 do 3 posto.
Na 5.000 EUR mesečno, spread od 2 posto je 100 EUR mesečno, ili 1.200 EUR godišnje. To nije sitnica, a većina ljudi ga nikad ne izračuna.
Šta možeš:
- Uporedi kurseve banaka pre nego što otvoriš devizni račun.
- Za EU klijente, Wise ili Revolut nekad daju povoljniji kurs od domaće banke.
- Prati razliku između NBS srednjeg i onoga što ti stvarno legne, da znaš svoj realan prihod.
Ček lista za prvu fakturu
- Devizni račun otvoren, IBAN i SWIFT spremni
- Faktura na engleskom, u dogovorenoj valuti
- NBS srednji kurs na dan izdavanja zabeležen
- Tvoji podaci i podaci klijenta tačni
- Opis usluge jasan
- Bez PDV-a (ako si paušalac, usluga ka inostranstvu)
- Rok plaćanja naveden
- Posle naplate: uporedi stvarnu sumu sa očekivanom po NBS kursu
Kako Capitaale pomaže
Capitaale generiše fakturu na engleskom u EUR ili USD, primenjuje NBS srednji kurs na dan izdavanja automatski, i prati razliku između onoga što faktura kaže i onoga što ti stvarno legne na račun. Vidiš svoj realan prihod posle banke, po klijentu i po mesecu.
Izvori
- Zakon o porezu na dodatu vrednost, član 12 (mesto prometa usluga).
- Narodna banka Srbije, zvanični srednji kurs.
- Iskustveni opsezi bank spreada zasnovani na kursnim listama banaka u Beogradu, 2026.
